Za potrebe Udruge LOGOS prikaz je izradio Tomislav Sarić.
 Viktorovi roditelji | Viktorova majka Elsa Frankl rođ. Lion potječe iz Praga, a otac Gabriel Frankl došao je iz južne Moravske. Otac je obnašao dužnost ravnatelja u Ministarstvu za socijalnu skrb. |
 Viktor s bratom Walterom i sestrom Stellom | 26.03.1905. Viktor Emil Frankl rođen je u Beču kao drugo od troje djece. Imao je starijeg brata Waltera i mlađu sestru Stellu. |
 Bečka djeca u I. svjetskom ratu | 1914 - 1918 Za vrijeme I. svjetskog rata obitelj doživljava gorku neimaštinu; ponekad djeca odlaze prositi od zemljoposjednika. |
 Sigmund Freud | 1915 - 1923 U srednjoškolskim danima Frankl predano čita "Prirodne Filozofe" i pohađa predavanja iz primijenjene psihologije. Dolazi u prvi kontakt s psihoanalizom te započinje dopisivanje sa Sigmundom Freudom. |
| U dobi od petnaest godina održao je svoje prvo javno predavanje s temom o smislu života u kojem pokazuje senzibilnost za društvene nejednakosti. | |
 International Journal of Psychoanalysis | 1924 Objavljen je Franklov prvi znanstveni članak u International Journal of Psychoanalysis na preporuku Sigmunda Freuda. U ovom periodu, kao i narednih godina, počinje preispitivati Freudov pristup psihoanalizi. |
 Alfred Adler | 1925 Priključio se krugu studenata Alfreda Adlera i objavljuje svoj drugi znanstveni članak - Psihoterapija i pogled na svijet (Psychotherapie und Weltanschauung) u International Journal of Individual Psychology. Frankl je izbačen iz Adlerovog kruga inzistirajući na svojem uvjerenju - da je smisao glavna motivacijska i pokretačka sila u čovjekovom biću. Od tada i sljedećih godina počinje usavršavati svoju teoriju koju će nazvati logoterapijom. |
 | 1928 - 1930 Još za vrijeme studija medicine, organizirao je posebne Centre za savjetovanje mladih, jer je bio iznenađen velikim brojem samoubojstava u adolescentskoj dobi. Program je bio financijski podržan od Grada Beča i za mlade potpuno besplatan. Frankl je u ovom projektu angažirao renomirane psihologe, uključujući Charlottu Bühler, Erwina Wexberga i Rudolfa Dreikursa. Već 1931. godine niti jedan bečki student nije počinio samoubojstvo. |
 Diploma medicinskog fakulteta | 1930 Završio studij medicine u Beču |
 Bolnica Steinhof - Beč | 1930 - 1937 Odmah po završetku studija medicine, počinje raditi u psihijatrijskoj bolnici Steinhof, na odjelu za suicidalne žene. U periodu od četiri godine (1933. - 1937), svake je godine liječio najmanje 3000 pacijenata. |
 Viktor Frankl | 1937 Otpočeo je svoju privatnu praksu, ali nacističkom okupacijom Austrije, ograničene su mu mogućnosti opsežnijeg rada te je prisiljen zatvoriti ordinaciju. U radu se zauzima protiv onih terapeuta koji pacijentima u terapiji nastoje nametnuti vlastite stavove, a naročito Njemačku nacionalnu ideologiju. |
 Franklov pečat iz tog vremena | 1938 Kako raste pritisak na Židove, prisiljen je usvojiti srednje ime "Israel". Također je bio prisiljen svoju ordinaciju izmjestiti u roditeljsku kuću i nije se smio koristiti liječničkom titulom, nego je uveden naziv - "Fachbehandler". |
 Sinagoga Leopoldstaedter | 1938 U zloglasnom nacističkom programu provedenom u studenom mjesecu 1938. godine, stotine Židova umiru, a mnoge sinagoge su uništene - među njima i veličanstveni "hram Leopoldstaedter" u blizini kuće Franklovih. |
| Njegov rad Filozofija i psihoterapija objavljen je u švicarskom medicinskom časopisu. U njemu je skovao izraz "Egzistencijalna analiza", koja je zapravo filozofski temelj njegove buduće logoterapije. | |
 Bolnica Rotschild u Beču | 1940 Počinje raditi u bolnici Rothschild u Beču, kao voditelj odjela za neurologiju. Bila je to još jedina bolnica u Beču koja je primala Židove. Prije vlastite deportacije u koncentracijski logor, a pritom riskirajući vlastiti život, piše lažne dijagnoze i na taj način pomaže brojnim pacijentima da izbjegnu eutanaziju koju su Nacisti provodili nad mentalno oboljelima. |
 Franklovi roditelji 1939. godine | 1940 Dobiva vizu za odlazak u Ameriku, ali odlučuje pustiti je da istekne, ne želeći napustiti svoje stare roditelje. U ovo vrijeme, Frankl često posjećuje Katedralu Svetog Stjepana koju su zvali "Duša Beča". Ovdje je pronalazio mirni kutak za razmišljanje prije donošenja ove teške odluke. |
 Prvo izdanje knjige Liječnik i duša, 1946. godine | 1941 Počinje pisati prvu verziju svoje knjige "Liječnik i duša" u kojoj postavlja temelje vlastitog zaokruženog sustava psihoterapije, logoterapije i egzistencijalne analize. Kasnije, po dolasku u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, bit će prisiljen ovaj još neobjavljeni rukopis predati na uništenje. |
 Tilly Grosser i Viktor Frankl | 1941 Vjenčao se s Tilly Grosser, medicinskom sestrom koju je upoznao u Bolnici Rothschild. Ubrzo nakon toga, uslijed nacističke okupacije, Tilly doživljava spontani pobačaj te mladi bračni par gubi svoje začeto dijete. |
 Theresienstadt Geto | 1942 U rujnu su Viktor i Tilly uhićeni i, zajedno s Franklovim roditeljima, deportirani u Getto Theresienstadt, sjeverno od Praga. Njegova sestra Stella uspjela je emigrirati u Australiju, a brat Walter sa suprugom pokušava emigrirati preko Italije. Nakon pola godine u Theresienstadtu Franklov otac umire od iscrpljenosti. |
 Regina Jonas | 1942 Frankl organizira psihološku pomoć za novopristigle zarobljenike u geto. U njegovim nastojanjima u borbi protiv zatvoreničkih suicida pridružuje mu se i zatvorenica Regina Jonas - inače prva žena rabin na svijetu. |
 Logor Auschwitz | 1944 Viktor i Tilly, a nedugo zatim i Viktorova šezdesetpetogodišnja majka, prebačeni su u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau. Njegova je majka odmah po dolasku u logor ubijena u plinskoj komori, a supruga Tilly je premještena u logor Bergen-Belsen. Nakon nekoliko dana Viktor je određen za premještaj u radni logor. Doveden je u Kaufering, a zatim u Tuerkheim, koji su služili kao pomoćni kampovi logora Dachau u Bavarskoj. |
 Franklove bilješke iz logora | 1945 U logoru Tuerkheim obolijeva od trbušnog tifusa. Tijekom dugih noći, bavi se rekonstrukcijom rukopisa svoje neobjavljene knjige "Liječnik i duša" na komadićima papira ukradenim iz logorskog ureda. |
 Oslobođenje logora Auschwitz | 27.04.1945. Američke snage oslobađaju koncentracijski logor. Želeći saznati sudbinu svoje supruge, kreće u Beč i u roku od nekoliko dana, saznaje za smrt svoje supruge, majke i brata koji je također, zajedno sa suprugom, ubijen u logoru Auschwitz. |
 Bruno Pittermann | 1945 Pun očaja radi gubitka svojih najmilijih, Frankl pronalazi podršku u svojim prijateljima i u odlučnosti da ponovno napiše svoju neobjavljenu knjigu. Njegov bliski prijatelj Bruno Pittermann, pomogao mu je oko pronalaska stana i posla. Također mu je nabavio i pisaću mašinu.  Franklova adresa u Beču nakon rata |
 Viktor Frankl | 1946 Frankl postaje voditelj Neurološke poliklinike u Beču i ovu će poziciju zadržati 25 godina. Njegova rekonstruirana knjiga "Liječnik i duša" s posebno dodanim poglavljem pod nazivom "Psihologija koncentracijskog logora" je jedna od prvih knjiga tiskanih u Beču nakon rata. Prvo izdanje knjige rasprodano je u svega nekoliko dana. |
 Čovjekovo traganje za smislom | 1946 Devet dana trebalo mu je da napiše knjigu "Ein Psycholog erlebt das Konzentrationslager", koja će kasnije biti objavljena na engleskom kao "Man's search for meaning". U Hrvatskoj je knjiga prevedena prvi put pod nazivom "Zašto se niste ubili?", a kasnije su uslijedila i brojna druga izdanja. |
 ... unatoč svemu, kažem životu DA | 1946 Održao je niz zapaženih javnih predavanja u kojima objašnjava svoja središnja razmišljanja o smislu, čovjekovoj izdržljivosti i prilagodljivosti te o važnosti prihvaćanja života, čak i unatoč neizmjernoj patnji. Ova su predavanja naknadno objavljena u knjizi "Trotzdem JA zum Leben sagen". |
 Eleonore i Viktor | 1947 Vjenčao se s Eleonore Schwindt. U prosincu im se rodila kćer Gabriele. |
 | 1946 - 1949 U ovom periodu života, Frankl objavljuje najmanje osam knjiga u kojima proširuje i usavršava svoju teoriju logoterapije. |
 | 1948 Frankl stječe doktorat filozofije na bečkom sveučilištu s dizertacijskim radom "Der unbewusste Gott" (Bog kojeg nismo svjesni). U radu propituje odnos psihologije i religije. Frankl svjedoči i potvrđuje kako Sokratovski dijalog ili "samo-otkivajući dijalog" pomaže pacijentima da stupe u odnos sa svojim "Noetičim" (ili duhovnim) nesvjesnim. Unaprijeđen je u izvanrednog profesora neurologije i psihijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beču. |
 Metafizička konferencija u Birkenwaldu | 1948 Objavljuje Logo-dramu "Metafizička konferencija u Birkenwaldu" u kojoj iz vlastitog iskustva proživljenog konc-logora crpi ilustracije za odgovore na egzistencijalna pitanja - poput krivnje, patnje, odgovornosti i unutarnje čovjekove slobode. |
 | 1950 Iz ciklusa održanih predavanja objavljuje knjigu "Homo Patiens" sa središnjom temom - kako pružiti potporu i utjehu trpećem čovjeku - patniku. U "Salzburger Hochschulwochen" Frankl iznosi svojih "Deset teza o ljudskoj osobi" i postavlja temeljni kamen logoterapijske antropologije. |
 Gordon Allport | 1954 Sveučilišta diljem svijeta - u Engleskoj, Nizozemskoj, Argentini te u Sjedinjenim Američkim Državama pozivaju Frankla da drži gostujuća predavanja. U SAD-u Gordon Allport promovira Franklovu logoterapiju i objavljivanje Franklove knjige na engleskom jeziku. |
 | 1955 Frankl je promaknut za redovitog profesora na Bečkom sveučilištu. Počinje gostujuću profesuru na inozemnim sveučilištima. |
 | 1959 Franklova knjiga "Čovjekovo traganje za smislom" objavljena je u SAD-u pod svojim naslovom "From Death Camp to Existentialism" (Od logora smrti do egzistencijalizma). |
 Kip slobode - kip odgovornosti? | 1961 Frankl postaje gostujući profesor na Sveučilištu Harvard. Govoreći o temi osobne slobode, koristi često citiranu rečenicu - "Kip slobode na istočnoj obali trebao bi biti dopunjen kipom odgovornosti na zapadnoj obali". |
 | 1966 Na engleskom piše knjigu "The Will To Meaning", koja će naknadno biti često proglašavana kao njegova najsistematičnija knjiga. Predavanja ga često vode na putovanja u Sjevernu i Južnu Ameriku te u Aziju.  Pogled iz hotelske sobe u New Yorku |
 | 1966 Pozvan je održati nagovor u zatvoru San Quentin. Njegovi pogledi na osobnu odgovornost, krivnju i iskupljenje, ostavljaju snažan dojam na zatvorenike. Također je zamoljen uputiti posebnu poruku zatvoreniku koji čeka izvršenje smrtne kazne. |
 | 1970 Američko međunarodno sveučilište u San Diegu u Kaliforniji osniva katedru za logoterapiju. |
 | 1971 Frankl počinje pohađati satove letenja, a 1973. stječe certifikat za samostalnog pilota. Tada mu je bilo 68 godina. |
 | 1978 Franklova knjiga "Ein Psycholog erlebt das Konzentrationslager" prvi put prevedena na hrvatski jezik pod provokativnim naslovom "Zašto se niste ubili? - Uvod u logoterapiju". Knjigu je preveo Karlo Prendivoj, a objavljena je u bilblioteci Oko tri ujutro. Uslijedila su brojna izdanja, a kasnije je naslov promijenjen u "Čovjekovo traganje za smislom". |
 | 1980 Prvi svjetski kongres logoterapije održava se u San Diegu u Kaliforniji. |
 E. Lukas i V. Frankl | 1986 Franklova najistaknutija učenica i sljedbenica - Elisabeth Lukas, otvara Južnonjemački institut za logoterapiju, nudeći prvo stručno obrazovanje iz Logoterapije i egzistencijalne analize. |
 50. obljetnica aneksije Austrije | 1988 Povodom pedesete obljetnice aneksije Austrije od strane nacističke Njemačke, Frankl drži govor u kojem pobija koncept "kolektivne krivnje". |
 Više od 16 miliona prodanih primjeraka | 1991 Franklova knjiga "Man's Search for Meaning" proglašena je "Jednom od deset najutjecajnijih knjiga u Americi". |
 Elly Frankl - Chicago 1993. | 1993 Sveučilište North Park u Chicagu dodjeljuje počasni doktorat gospođi Elly Frankl, kao nagradu za životno djelo na području logoterapije. |
 Franklova autobiografija | 1995 Frankl objavljuje svoju Autobiografsku knjigu pod nazivom - "Sjećanja". Knjiga je prvi put prevedena na hrvatski jezik 2021. godine pod nazivom "Odgovoriti životu - Autobiografija". |
 | 1997 Objavljena je Franklova posljednja knjiga pod naslovom - "Čovjekovo traganje za konačnim smislom". |
 Franklovo posljednje počivalište | 02.09. 1997. Viktor Frankl umire od zatajenja srca u 92. godini života. Za života je primio 29. počasnih doktorata, objavio 40 knjiga koje su do danas prevedene na više od 50 svjetskih jezika.  |
 dr.sc. Cvijeta Pahljina | 2010. - 2011. Liječnica psihijatrica - dr.sc. Cvijeta Pahljina, pokreće edukaciju Franklove logoterapije, najprije u Sloveniji 2010. godine, a zatim i u Hrvatskoj 2011. godine. Cilj edukacije je izobrazba budućih logoterapeuta, ali i osobno autentično svjedočanstvo o kojem na jednom mjestu kaže: "Na pragu trećeg životnog razdoblja osjećala sam da sam na dotadašnjem putu dobila nebrojene dragocjene darove. Što sa svim tim blagom? Moj unutrašnji glas mi je govorio: Dijeli dalje!" |
 | 26.03.2015. Povodom 110. godišnjice rođenja, otvoren je prvi svjetski Muzej Viktora Frankla u Beču. |