Životni put Viktora Frankla

Prikaz izradio Tomislav Sarić.

 

Viktorovi roditelji
Viktorova majka Elsa Frankl rođ. Lion potječe iz Praga, a otac Gabriel Frankl došao je iz južne Moravske. Otac je obnašao dužnost ravnatelja u Ministarstvu za socijalnu skrb.
Viktor s bratom Walterom i sestrom Stellom
26.03.1905.
Viktor Emil Frankl rođen je u Beču kao drugo od troje djece. Imao je starijeg brata Waltera i mlađu sestru Stellu.
Bečka djeca u I. svjetskom ratu
1914 - 1918
Za vrijeme I. svjetskog rata obitelj doživljava gorku neimaštinu; ponekad djeca odlaze prositi od zemljoposjednika.
Sigmund Freud
1915 - 1923
U srednjoškolskim danima Frankl predano čita "Prirodne Filozofe" i pohađa predavanja iz primijenjene psihologije. Dolazi u prvi kontakt s psihoanalizom te započinje dopisivanje sa Sigmundom Freudom.
1921
U dobi od petnaest godina održao je svoje prvo javno predavanje s temom o smislu života u kojem pokazuje senzibilnost za društvene nejednakosti.
International Journal of Psychoanalysis
1924
Objavljen je Franklov prvi znanstveni članak u International Journal of Psychoanalysis na preporuku Sigmunda Freuda. U ovom periodu, kao i narednih godina, počinje preispitivati Freudov pristup psihoanalizi.
Alfred Adler
1925
Priključio se krugu studenata Alfreda Adlera i objavljuje svoj drugi znanstveni članak - Psihoterapija i pogled na svijet (Psychotherapie und Weltanschauung) u International Journal of Individual Psychology. Frankl je izbačen iz Adlerovog kruga inzistirajući na svojem uvjerenju - da je smisao glavna motivacijska i pokretačka sila u čovjekovom biću. Od tada i sljedećih godina počinje usavršavati svoju teoriju koju će nazvati logoterapijom.
1928 - 1930
Još za vrijeme studija medicine, organizirao je posebne Centre za savjetovanje mladih, jer je bio iznenađen velikim brojem samoubojstava u adolescentskoj dobi. Program je bio financijski podržan od Grada Beča i za mlade potpuno besplatan. Frankl je u ovom projektu angažirao renomirane psihologe, uključujući Charlottu Bühler, Erwina Wexberga i Rudolfa Dreikursa. Već 1931. godine niti jedan bečki student nije počinio samoubojstvo.
Diploma medicinskog fakulteta
1930
Završio studij medicine u Beču
Bolnica Steinhof - Beč
1930 - 1937
Odmah po završetku studija medicine, počinje raditi u psihijatrijskoj bolnici Steinhof, na odjelu za suicidalne žene. U periodu od četiri godine (1933. - 1937),  svake je godine liječio najmanje 3000 pacijenata.
Viktor Frankl
1937
Otpočeo je svoju privatnu praksu, ali nacističkom okupacijom Austrije, ograničene su mu mogućnosti opsežnijeg rada te je prisiljen zatvoriti ordinaciju.
U radu se zauzima protiv onih terapeuta koji pacijentima u terapiji nastoje nametnuti vlastite stavove, a naročito Njemačku nacionalnu ideologiju.
Franklov pečat iz tog vremena
1938
Kako raste pritisak na Židove, prisiljen je usvojiti srednje ime "Israel". Također je bio prisiljen svoju ordinaciju izmjestiti u roditeljsku kuću i nije se smio koristiti liječničkom titulom, nego je uveden naziv - "Fachbehandler".
Sinagoga Leopoldstaedter
1938
U zloglasnom nacističkom programu provedenom u studenom mjesecu 1938. godine, stotine Židova umiru, a mnoge sinagoge su uništene - među njima i veličanstveni "hram Leopoldstaedter" u blizini kuće Franklovih.
1939
Njegov rad Filozofija i psihoterapija objavljen je u švicarskom medicinskom časopisu. U njemu je skovao izraz "Egzistencijalna analiza", koja je zapravo filozofski temelj njegove buduće logoterapije.
Bolnica Rotschild u Beču
1940
Počinje raditi u bolnici Rothschild u Beču, kao voditelj odjela za neurologiju. Bila je to još jedina bolnica u Beču koja je primala Židove. Prije vlastite deportacije u koncentracijski logor, a pritom riskirajući vlastiti život, piše lažne dijagnoze i na taj način pomaže brojnim pacijentima da izbjegnu eutanaziju koju su Nacisti provodili nad mentalno oboljelima.
Franklovi roditelji 1939. godine
1940
Dobiva vizu za odlazak u Ameriku, ali odlučuje pustiti je da istekne, ne želeći napustiti svoje stare roditelje.
U ovo vrijeme, Frankl često posjećuje Katedralu Svetog Stjepana koju su zvali "Duša Beča". Ovdje je pronalazio mirni kutak za razmišljanje prije donošenja ove teške odluke.
Prvo izdanje knjige Liječnik i duša, 1946. godine
1941
Počinje pisati prvu verziju svoje knjige "Liječnik i duša" u kojoj postavlja temelje vlastitog zaokruženog sustava psihoterapije, logoterapije i egzistencijalne analize. Kasnije, po dolasku u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, bit će prisiljen ovaj još neobjavljeni rukopis predati na uništenje.
Tilly Grosser i Viktor Frankl
1941
Vjenčao se s Tilly Grosser, medicinskom sestrom koju je upoznao u Bolnici Rothschild. Ubrzo nakon toga, uslijed nacističke okupacije, mladi bračni par doživljava spontani pobačaj i gubi začeto dijete.
Theresienstadt Geto
1942
U rujnu su Viktor i Tilly uhićeni i, zajedno s Franklovim roditeljima, deportirani u Getto Theresienstadt, sjeverno od Praga. Njegova sestra Stella uspjela je emigrirati u Australiju, a brat Walter sa suprugom pokušava emigrirati preko Italije. Nakon pola godine u Theresienstadtu Franklov otac umire od iscrpljenosti.
Regina Jonas
1942
Frankl organizira psihološku pomoć za novopristigle zarobljenike u geto. U njegovim nastojanjima u borbi protiv zatvoreničkih suicida pridružuje mu se i zatvorenica Regina Jonas - inače prva žena rabin na svijetu.
Logor Auschwitz
1944
Viktor i Tilly, a nedugo zatim i Viktorova šezdesetpetogodišnja majka, prebačeni su u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau. Njegova je majka odmah po dolasku u logor ubijena u plinskoj komori, a supruga Tilly je premještena u logor Bergen-Belsen. Nakon nekoliko dana Viktor je određen za premještaj u radni logor. Doveden je u Kaufering, a zatim u Tuerkheim, koji su služili kao pomoćni kampovi logora Dachau u Bavarskoj.
Franklove bilješke iz logora
1945
U logoru Tuerkheim obolijeva od trbušnog tifusa. Tijekom dugih noći, bavi se rekonstrukcijom rukopisa svoje neobjavljene knjige "Liječnik i duša" na komadićima papira ukradenim iz logorskog ureda.
Oslobođenje logora Auschwitz
27.04.1945.
Američke snage oslobađaju koncentracijski logor. Želeći saznati sudbinu svoje supruge, kreće u Beč i u roku od nekoliko dana, saznaje za smrt svoje supruge, majke i brata koji je također, zajedno sa suprugom, ubijen u logoru Auschwitz.
Bruno Pittermann
1945
Pun očaja radi gubitka svojih najmilijih, Frankl pronalazi podršku u svojim prijateljima i u odlučnosti da ponovno napiše svoju neobjavljenu knjigu. Njegov bliski prijatelj Bruno Pittermann, pomogao mu je oko pronalaska stana i posla. Također mu je nabavio i pisaću mašinu.

Franklova adresa u Beču nakon rata



Viktor Frankl
1946
Frankl postaje voditelj Neurološke poliklinike u Beču i ovu će poziciju zadržati 25 godina. Njegova rekonstruirana knjiga "Liječnik i duša" s posebno dodanim poglavljem pod nazivom "Psihologija koncentracijskog logora" je jedna od prvih knjiga tiskanih u Beču nakon rata. Prvo izdanje knjige rasprodano je u svega nekoliko dana.
Čovjekovo traganje za smislom
1946
Devet dana trebalo mu je da napiše knjigu "Ein Psycholog erlebt das Konzentrationslager", koja će kasnije biti objavljena na engleskom kao "Man's search for meaning". U Hrvatskoj je knjiga prevedena prvi put pod nazivom "Zašto se niste ubili?", a kasnije su uslijedila i brojna druga izdanja.
... unatoč svemu, kažem životu DA
1946
Održao je niz zapaženih javnih predavanja u kojima objašnjava svoja središnja razmišljanja o smislu, čovjekovoj izdržljivosti i prilagodljivosti te o važnosti prihvaćanja života, čak i unatoč neizmjernoj patnji. Ova su predavanja naknadno objavljena u knjizi "Trotzdem JA zum Leben sagen".
Eleonore i Viktor
1947
Vjenčao se s Eleonore Schwindt. U prosincu im se rodila kćer Gabriele.
1946 - 1949
U ovom periodu života, Frankl objavljuje najmanje osam knjiga u kojima proširuje i usavršava svoju teoriju logoterapije.
1948
Frankl stječe doktorat filozofije na bečkom sveučilištu s dizertacijskim radom "Der unbewusste Gott" (Bog kojeg nismo svjesni). U radu propituje odnos psihologije i religije. Frankl svjedoči i potvrđuje kako Sokratovski dijalog ili "samo-otkivajući dijalog" pomaže pacijentima da stupe u odnos sa svojim "Noetičim" (ili duhovnim) nesvjesnim.
Unaprijeđen je u izvanrednog profesora neurologije i psihijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beču.
Metafizička konferencija u Birkenwaldu
1948
Objavljuje Logo-dramu "Metafizička konferencija u Birkenwaldu" u kojoj iz vlastitog iskustva proživljenog konc-logora crpi ilustracije za odgovore na egzistencijalna pitanja - poput krivnje, patnje, odgovornosti i unutarnje čovjekove slobode.
1950
Iz ciklusa održanih predavanja objavljuje knjigu "Homo Patiens" sa središnjom temom - kako pružiti potporu i utjehu trpećem čovjeku - patniku.
U "Salzburger Hochschulwochen" Frankl iznosi svojih "Deset teza o ljudskoj osobi" i postavlja temeljni kamen logoterapijske antropologije.
Gordon Allport
1954
Sveučilišta diljem svijeta - u Engleskoj, Nizozemskoj, Argentini te u Sjedinjenim Američkim Državama pozivaju Frankla da drži gostujuća predavanja. U SAD-u Gordon Allport promovira Franklovu logoterapiju i objavljivanje Franklove knjige na engleskom jeziku.
1955
Frankl je promaknut za redovitog profesora na Bečkom sveučilištu.
Počinje gostujuću profesuru na inozemnim sveučilištima.
1959
Franklova knjiga "Čovjekovo traganje za smislom" objavljena je u SAD-u pod svojim naslovom "From Death Camp to Existentialism" (Od logora smrti do egzistencijalizma).
Kip slobode - kip odgovornosti?
1961
Frankl postaje gostujući profesor na Sveučilištu Harvard.
Govoreći o temi osobne slobode, koristi često citiranu rečenicu - "Kip slobode na istočnoj obali trebao biti dopunjen kipom odgovornosti na zapadnoj obali".
1966
Na engleskom piše knjigu "The Will To Meaning", koja će naknadno biti često proglašavana kao njegova najsistematičnija knjiga.
Predavanja ga često vode na putovanja u Sjevernu i Južnu Ameriku te u Aziju.

Pogled iz hotelske sobe u New Yorku

1966
Pozvan je održati nagovor u zatvoru San Quentin. Njegovi pogledi na osobnu odgovornost, krivnju i iskupljenje, ostavljaju snažan dojam na zatvorenike.
Također je zamoljen uputiti posebnu poruku zatvoreniku koji čeka izvršenje smrtne kazne.
1970
Američko međunarodno sveučilište u San Diegu u Kaliforniji osniva katedru za logoterapiju.
1971
Frankl počinje pohađati satove letenja, a 1973. stječe certifikat za samostalnog pilota. Tada mu je bilo 68 godina.
1978
Franklova knjiga "Ein Psycholog erlebt das Konzentrationslager" prvi put prevedena na hrvatski jezik pod provokativnim naslovom "Zašto se niste ubili? - Uvod u logoterapiju".
Knjigu je preveo Karlo Prendivoj, a objavljena je u bilblioteci Oko tri ujutro. Uslijedila su brojna izdanja, a kasnije je naslov promijenjen u "Čovjekovo traganje za smislom".
1980
Prvi svjetski kongres logoterapije održava se u San Diegu u Kaliforniji.
E. Lukas i V. Frankl
1986
Franklova najistaknutija učenica i sljedbenica - Elisabeth Lukas, otvara Južnonjemački institut za logoterapiju, nudeći prvo stručno obrazovanje iz Logoterapije i egzistencijalne analize.
50. obljetnica aneksije Austrije
1988
Povodom pedesete obljetnice aneksije Austrije od strane nacističke Njemačke, Frankl drži govor u kojem pobija koncept "kolektivne krivnje".
Više od 16 miliona prodanih primjeraka
1991
Franklova knjiga "Man's Search for Meaning" proglašena je "Jednom od deset najutjecajnijih knjiga u Americi".
Elly Frankl - Chicago 1993.
1993
Sveučilište North Park u Chicagu dodjeljuje počasni doktorat gospođi Elly Frankl, kao nagradu za životno djelo na području logoterapije.
Franklova autobiografija
1995
Frankl objavljuje svoju Autobiografsku knjigu pod nazivom - "Sjećanja"
1997
Objavljena je Franklova posljednja knjiga pod naslovom - "Čovjekovo traganje za konačnim smislom".
Franklovo posljednje počivalište
02.09. 1997.
Viktor Frankl umire od zatajenja srca u 92. godini života.
Za života je primio 29. počasnih doktorata, objavio 40 knjiga koje su do danas prevedene na više od 50 svjetskih jezika.


dr.sc. Cvijeta Pahljina
2010. - 2011.
Liječnica psihijatrica - dr.sc. Cvijeta Pahljina, pokreće edukaciju Franklove logoterapije, najprije u Sloveniji 2010. godine, a zatim i u Hrvatskoj 2011. godine.
Cilj edukacije je izobrazba budućih logoterapeuta, ali i osobno autentično svjedočanstvo o kojem na jednom mjestu kaže: "Na pragu trećeg životnog razdoblja osjećala sam da sam na dotadašnjem putu dobila nebrojene dragocjene darove. Što sa svim tim blagom? Moj unutrašnji glas mi je govorio: Dijeli dalje!"
26.03.2015.
Povodom 110. godišnjice rođenja, otvoren je prvi svjetski Muzej Viktora Frankla u Beču.